TABLICA GLJIVA

Antun Kiš, dipl.ing.matematike

Događanja
Prikazivanje 571 do 580 od ukupno 627 zapisa

Znanstveni naziv

Slika

Više slika

Klasa

Odaberi...

Porodica

Rod

Vrsta

Opis

Klobuk opis

Listići opis

Stručak opis

Boja otrusine

Jestivost

Sezona rasta

Stanište

Simbioza sa
Lactifluus piperatus, paprena mlječnica, sinonim: Lactarius piperatus Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Lactifluus Lactifluus piperatus, paprena mlječnica U Hrvatskoj je najbrojnija gljiva koja raste u listopadnim šumama u proljeće, najviše u lipnju i ljeti. Raste pojedinačno ili u skupinama, ponekad i u crnogorici. Jedina gljiva sa listićima, koja pušta mlijeko i dobro je poznata narodu. Prof. Romano Božac je njenu jestivost opisao kao dvojbena delikatesa zbog lošeg okusa. Nakon sušenja gubi ljutinu, može se koristiti kao začin, može se pomiješati sa brašnom i pripremiti kao knedle za paprikaš. Može se pržiti na roštilju sa slaninom, peći na ploči štednjaka. Kuhanjem i odlijevanjem vode, zatim ponovnim kuhanjem i cijeđenjem uklanja se oštar okus, tada se može pripremiti u salatama. Narod je koristi kao prevenciju protiv kamenca u mjehuru i mlijeko za uklanjanje virusnih bradavica. Klobuk je narebran je u smjeru koncentričnih krugova ali se kolobari ne uočavaju. Rub je dugo podvijen. Listići su kratki, gusti. Kako je gljiva starija više se spuštaju po stručku. Lako se lomi i ispušta obilno gusto mlijeko koje se na zraku suši i dobiva maslinasto zelenu boju. Otrusina je bijele boje. Stručak je kratak do 6 cm, klobuk 6-14 cm je uglavnom bijel sa svijetlo smeđim područjima, nije sjajan. Bijela Jestiva. Proljeće, potkraj svibnja i u lipnju. Bjelogorične i mješane šume Hrast, bukva, grab
Lactifluus vellereus, baršunasta mliječnica, sinonim Lactarius velereus Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Lactarius Lactifluus vellereus, baršunasta mliječnica Osnovna osobina ove mliječnice je što joj je klobuk kao okrečen grubim vapnom, gljiva je puno veća od Lactarius piperatus. Nalazimo je u listopadnim šumama, često blizu stabala bukve, velika je. Gljiva uglavnom služi da popuni stolove na izložbama gljiva. Može se brkati sa Lactarius piperatus koji ima rijetke listiće. Gorka je a ljutina se ne može ni na koji način ukloniti. Luctifllus vellereus izdvojen je iz roda Lactarius iz filogenetskih osnova. Nejestiva je zbog ljutog, paprenog okusa Prvo je klobuk ravan sa udubljenjem u središtu, zatim klobuk postave veliki lijevak, promjera do 25 cm sa valovitim rubom. Bijela koža može posmeđiti u starosti. Listići su rijetki, račvaju se. Otrusina je bijele boje. Mlijeko je bijelo, ne mijenja boju na zraku, okus ljut. Stručak je kratak pun, zdepast boje poput klobuka. Bijela
Lactifluus volemus, prijesna mlječnica, sinonim: Lactarius volemus Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Lactifluus Lactifluus volemus Raste češće u bjelogoričnim, također i u crnogoričnim šumama. Raste ubrzo nakon kiše, već od početka sedmog mjeseca nadalje.Preporuča se duže vrijeme kuhanja za umake na umjerenoj temperaturi. Pržiti se može kao i ostale jestive mliječnice ima miris po ribi haringi koji se izgubi kuhanjem. Jestiva je gljiva, može se u šumi iz sirove gljive piti tekućina ako ste žedni i ako nemate vode (ali ćete još sutra imati u ustima okus po haringama). Mlijeko je obilno, bijelo i vodenkasto. Česta gljiva po svim šumama. 7-15 cm promjera. Klobuk je polukružan sa ulegnućem u središtu. Crvenosmeđe boje, starenjem postaje sve svijetliji. Rub je jako uvrnut u mladosti. Može biti ispucan. Mrežasti izgled ispucanja po klobuku.Suh. Listići su blijedo žuti, gusti, na pritisak posmeđe. Na ozljedama pušta puno bijelog mlijeka slatkog okusa koje na zraku nakon kratkog vremena posmeđi.Ima puno kraćih listića različitih dužina. Stručak visine 5-12 cm. Ima mrlje boje klobuka. Svijetliji od klobuka.Komorasto šupalj. Bijela Jestiva. Ljeto jesen Bjelogorica i crnogorica. Bukva, hrast
Russula aeruginea, zelena krasnica Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Russula Russula aeruginea zelena krasnica Prekrasna vrsta tipična za sjeverne crnogorične šume, klobuk je zelenkaste boje s više ili manje upadljivim hrđastim mrljama. Blijedo krem ??listići, imaju tendenciju da se vremenom zaprljaju oker bojom, slatko i samo ljuto meso u listićima u ranim fazama razvoja. Gotovo jednaka vrsta je Russula pseudoaeruginea koja, raste u listopadnim šumama. Meso je ljutkasto kada se proba, pa slatkasto. Prvo je bijelo, pa posivi. Zamjena je moguća sa R. Cyanoxantha. Zbog lošeg okusa gotovo nejestiva gljiva. Trebala bi se dugo kuhati. Kod nekih izaziva probavne smetnje. Nejestiva. Klobuk 5-10 je u osnovi zelen tamnije zelenim mrljama i središte klobula je tamnije zelemo ili smeđkasto. Listići i stručak 5-9 cm u bijeli. Listići radijalno mogu biti smeđe zaprljani. Nisu masni, više suhi i lomljivi posebno kod starijih gljiva. Otrusina je krem boje. Stručaj je jak , pun bijel, prema dnu žutosmeđ. Krem boje. Nejestiva, Loša, upitne jestivosti. Ljeto jesen Raste ispod crnogorice i breza Jela, smreka.
Russula albonigra, bijelocrna krasnica Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Russula Russula albonigra, bijelocrna krasnica Bijelo, čvrsto, kasnije sivo pa crno, okus je osvježavajući kao mentol gorko. Meso prvo crveni pa pocrni. Isto je sa površinskim pritiscima. Stanište: Sve šume smreka i bukva, u ljeto i jesen Zamjena je moguća sa Russula nigricans. Paziti da R. albonigra može imati račvaste,gušće listiće, a R. nigricans ne. Nejestiva. Albonigra znači crnobijela (zapravo bijelo crna) Konveksan pa raširen do 15 cm, pravilan sivosmeđe boje, na kraju potpuno crn s ružičastom nijansom. Gusti, tvrdi, bjelkasti, račvaju se, puno lamelula tj. kraćih listića pri rubu klobuka, na dodir pocrne Stručak cilindričan, svijetlije siv, na dodir tamno posivi pa pocrni. Bijela Nejestiva Ljeto jesen Sve šume smreka, bukva. Bukvom
Russula atropurpurea, tamnopurpurna krasnica, sinonim Russula Krombholzii Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Russula Russula atropurpurea, tamnopurpurna krasnica Meso ima miris jabuke, ljutog okusa. Raste krajem ljeta i u jesen, po svim šumama. Nejestiva, blago otrovna. Ljut okus se baš i ne osjeti, tako da treba paziti na crvenu boju klobuka sa crnim središtem i sivim stručkom. Klobuk od 4 do 7 cm. Rub je grimiznocrvene boje, a središte tamno crveno, gotovo pocrni. Run klobuka je gladak. Listići su bijeli. Dosta krhki kad ostare. Otrusina je bijele boje. Stručak 5-12 cm je bijele boje koja posivi. Izbrazdan. Siv i mekan kad ostari. Bijela Nejestiva, blago otrovna. Kraj ljeta i jesen Po svim šumama Bukvom
Russula aurea, zlatna krasnica Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Russula Russula aurea, zlatna krasnica Stanište raste po listopadnim i crnogoričnim šumama. Ljeto i početak jeseni. Rijetka. Jestiva. Odlična. Žuto zlatna boja listića prvo se uoči kod ove krasnice. Klobuk je velik od 4 do 9 cm. Prvo je ravno zaokružen prema dolje konveksan, Poslije je udubljen u središtu uzdignutog srednjeg dijela klobuka i spušta se prema rubu. Boja klobuka je narandžasto crveno zlatna. Sjajna. Središte može biti limunasto žuto. Rub je lomljiv kada ostari. Listići i stručak lijepe žuto zlatne boje na bijeloj podlozi. Gusti, do stručka su zaokruženi ili prirasli. Listići su lomljivi kad ostare. Otrusina je svijetložute boje. Stručak je 3-8 cm visok i do 2.5 cm debeo. Slabije žut nego listići. Unutrašnjost stručka je šupljikava. Svijetložuta Jestiva Ljeto jesen Sve šume Bukvom
Russula badia, cedrova krasnica Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Russula Russula badia, cedrova krasnica Raste najesen uz smreke. Zamjena moguća sa Russula integra, a razlikujemo ih po okusu. Slična je Russula xerempelina koja ima bijele listiće. Klobuk je tamno vinski crvene boje. Često tamnije središte. Po klobuku se mogu vidjeti svijetlije blijedo žučkaste mrlje. Mlade gljive žučkaste, vinska boja po obodu. Kožica se guli od ruba. Rub može biti iscrtkan. Središte može biti promjenjivo tamnije od oboda ili obratno svijetlije od oboda. Listići su blijedi pa žuti lomljivi. Ravni su i pravilni. Poneki se račvaju. Klobuk je pravilan okruglast sa daškom crvenila. Osnovna boja je bijela Oker Otrovna Jesen Crnogorica, smreka Smrekom
Russula claroflava, sjajnožuta krasnica Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Russula Russula claroflava, sjajnožuta krasnica Meso je slabog slatkastog mirisa i okusa. Koža se guli do trećine Sivkasto meso. Ispod breza. Listići nakon pritiska kroz duže vrijeme pocrnjuju. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, skupno, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće brezom, topolom trepetljikom (Populus tremula) ili johom, na močvarnom ili relativno suhom terenu. Kombinacija karakteristika "žuti klobuk, žuta otrusina, crnjenje mesa" susreće se kod žutog varijeteta ljupke krasnice (Russula seperina var. luteovirens), koja raste na suhim mjestima ispod hrastova, osobito zimzelenih i prvenstveno u mediteranskoj regiji. Lako se zamijeni sa blijedom krasnicom (Russula decolorans), prvenstveno zbog izvješća o postojanju varijeteta sa žutim klobukom. Klobuk je 5-12 cm visok do 9 cm. Polukuglast, zatim otvoren, ulegnut u središtu. Ponegak grbica u sredini. Boja je sumporastožuta ilil limun žuta. Suh i sjajan. Rub je gladak, slabo narebran u starosti. Gusti, široki, dosta debeli bez lamelula.Prvo bijeli, kasnije oker. Vremenom pocrne. Prvo crne od oštrive i nagnječenja. Mikroskopija: Široko su eliptične, sa brojnim, uskim, stožastim bradavicama visokim 0.35-0.7 µm, prilično povezanim lančano ili tankim spojnim linijama, koje tvore djelomični mrežasti uzorak, 8-9.6 x 6.4-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 36-55 x 9.5-16 µm, cheilocistide su batinaste ili gotovo vretenaste, 50-95 x 7-12.5 µm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih, batinastih hifa, širokih 3-5 µm, te valjkastih, uglavnom kratkih, tupih primordijalnih hifa, širokih 4.5-6.5 µm, sa srednje dugim segmentima; otrusina je tamnooker (IIIc). Širok 1-2 cm, valjkast. Pun, kasnije omekša. Oker mrlje na dnu. Sivi i na kraju pocrni. Tamno oker Jestiva Ljeto, jesen Uz breze Brezom
Russula cyanoxanta, ljubičastozelena krasnica Slika gljive Slike Listićarke tlo, Basidiomycota Agaricomycetes Russulales, Det.g Russulaceae Russula Russula cyanoxanta, ljubičastozelena krasnica Meso je bijelo, ispod kože klobuka ružičasto, okus lješnjaka. Beru se samo mladi razvijeni primjerci. Pojava mušica ili crvljivost stručka znak je da je gljiva prestara za upotrebu. Raste u svim šumama od lipnja do studenog. Česta i rado viđena vrsta. Jestivost uz R.virenscens najbolja krasnica. Zamjena je moguća sa Russula heterophila smeđastozelena krasnica, koja nikad nema ljubičasto plave tonove po klobuku. Klobuk do 15 cm. Polukuglast pa raširen. Boje su zeleno, ljubičasto, plavo. Koža je sjajna, debela, guli se do polovine klobuka. Može biti pri rubu blago raspucana. Klobuk je čvrst i mesnat. Listići su bijeli, masni, gusti. Cjeloviti i pravilni samo rijetko račvasti. Otrusina je bijele boje. Kada se prstom prođe preko listića isti se ne lome, masni su. To je odlika ove vrste. Stručak je pun okrugao. Stariji postaje komorasto šupalj. Bijela Jestiva Od lipnja do studenog. Po svim šumama u bjelogorici i crnogorici. Bukvom