TABLICA GLJIVA

Antun Kiš, dipl.ing.matematike

Događanja
Prikazivanje 21 do 30 od ukupno 627 zapisa

Znanstveni naziv

Slika

Više slika

Klasa

Odaberi...

Porodica

Rod

Vrsta

Opis

Klobuk opis

Listići opis

Stručak opis

Boja otrusine

Jestivost

Sezona rasta

Stanište

Simbioza sa
Agaricus augustus, golema pečurka Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus augustus, golema pečurka, Fr. 1838 Meso: Bijelo, debelo, na prerezu u donjem dijelu stručka lagano požuti, a zatim posmeđi; karakteristično miriše na anis, a okus je blag, orašast. Lako prepoznatljiv po veličini, često znatnoj, i po koncentričnim ljuskama na klobuku koje se često mogu vidjeti čak i kod mladih primjeraka, kao i po sklonosti žutog obojenja klobuka i stabljike prilikom dodirivanja. Etimologija: Epitet Agaricus potječe od grčkog ???????? = Agaricus gljiva; jer je, prema Dioskoridu, došla iz Ukrajine, koja se u to vrijeme nazivala "Zemljom Agarija". Epitet augustus potječe od latinskog augustus = velik. Klobuk je 10-15(20) cm, mesnat, u početku kuglast ili polukuglast, zatim trapezoidan, na kraju spljošten, malo spuštenu sredini; tanak rub, često s dodacima zbog ostataka djelomičnog vela; koža osnovi smeđa, ali s vrlo promjenjivim nijansama, ubrzo se raspada u koncentrične ljuske na žućkastobijeloj podlozi, a na dodir postaje tamnožut. Listići su uski, vrlo gusti, odmaknuti od stručka, u početku vrlo svijeti, zatim ružičaste, na kraju smeđecrne, s blijeom, sterilnom oštricom. Spore: Eliptične, bez kličnog otvora, 7-10 x 5-6 µm, Qav = 1.55, cheliocistide su sa više segmenata, terminalni je segment često sužen, 6-30 x 6-22 µm; otrusina je tamnosmeđa do ljubičasto-smeđa. Stručak je visok 10-12(15) × 2-3 cm, cilindričan, ponekad se lagano širi prema dolje prema bazi, gladak iznad prstena i ljuskava ispod prstena; bijel, požuti kada se pritisnei. Gornji prsten, bijel, vrlo širok, gladak na gornjoj površini, ljuskav na donjoj površini, a sama ljuskava područja često požute. Kod nekih primjeraka stabljika, čak i ispod prstena, nije uvijek ljuskava, ali može biti i glatka. Tamnosmeđa Jestiv Rano ljeto, jesen U šumama bagatim humusom Saprotrof
Agaricus bitorquis, dvoprstenasta pečurka, jestiva Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus bitorquis, dvoprstenasta pečurka, jestiva Meso: Vrlo je tvrdo i kompaktno, debelo, bijelo, na prerezu naglo postane vinski crveno, a nakon pola minute počinje smeđiti; miris je na gljive ili bademe, a okus orašast ili na svježe rezano drvo. Stanište: Raste u urbanim područjima od 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11. Asfaltni šampinjon. Jestiv. Etimologija: bis (lat.) = dvostruko,torquis (lat.) = ogrlica. Po dvostrukom vjenčiću. Klobuk: 3-12 (15) cm širok, poluloptast ili je malo izduljen pa jastučast ili poravnat i ulegnut, kožica je debela, guljenjem se otkida gornji sloj mesa, svilenast; snježnobijel ili sivkasto-bijel, u starosti požuti i s oker mrljama; rub je debeo, do 3 mm je podvinut, u mladosti čak i spiralno, prelazi listiće. Listići: Slobodni, izmiješani su s mnogo lamelula, trbušasto su valovito-zaobljeni uz stručak, 2-6 mm su široki; najprije su ružičaste boje mesa ili vinski crveni, zatim ljubičasto-sivi i na kraju su čokoladno smeđi do crno-smeđi. Otrusina je crveno-smeđa. Spore: Kuglaste do široko eliptične, glatke, prozirne, 4.9-5.8 x 4.2-4.9 µm. Stručak: 2.5-7 cm visok i 1-4 cm debeo, valjkast, od polovice prema dnu je izduljeno zaobljen, vrlo lako se odvoji od mesa u klobuku, bjelkast, u starosti oker-žut; mlađi primjerci imaju dvostruki vjenčić koji je crtast s gornje strane, a stariji samo suženi i skvrčeni donji vjenčić, dok gornji nestane, bijel, hrapav. Crveno-smeđa Jestiva Jesen, kasno ljeto Gradski okoliš, asfaltni Saprotrof
Agaricus bresadolanus, korjenasta pečurka, sinonim Agaricus romagnesii Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus bresadolanus, korjenasta pečurka, sinonim Agaricus romagnesii, otrovna Meso: bijelo, na prerezu poprimi blagu crvenkastu ili ružičastu nijansu, osobito uz listiće; miris je ugodan na gljive ili čokoladu, a okus je blag. Stanište: Raste uglavnom u vrtovima. Otrovna gljiva. Etimologija Epitet  Agaricus potječe od grčkog  ???????? = Agari gljiva; jer je prema Dioskoridu došao iz Ukrajine koja se u to vrijeme nazivala Zemlja Agaria. Epitet bresadolanus potječe od imena Giacoma Bresadole, talijanskog mikologa (1847.-1929.).  Klobuk 3-10 cm, polukuglast, uvijenog ruba, tanak i bjelkast, ostatak vela prelazi preko ruba. klobuk ima tanke radijalne urasle niti, tamniji u središtu, svijetao pri rubu. Sivkasto smeđ. Listići: Isprva blijedo ružičasti, zatim losos ružičasti i na kraju smećkasti, gusti, kraći listići svih veličina, s neravnom i svijetlom oštricom listića. Spore: Eliptične, uglavnom s dvije uljne kaplje, 5.5-7.5 x 4-5 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa. Stručak: 3-8 cm visok i 1-2 cm debeo, čvrst pa ispunjen, s tankom šupljinom u gornjem dijelu, na kraju šupalj. Zadebljan pri dnu s rizomorfnim nitima, ljuskast ispod prstena i žuti nakon pritiska, ružičast u dijelu iznad prstena. Prsten je visoko postavljen, tanak i lagan i prolazan. Ljubičasto-smeđa Otrovna Jesen, kasno ljeto Raste u vrtovima Saprotrof
Agaricus brunneolus, smeđkasta pečurka, (J.E. Lange) Pilát 1951 Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus brunneolus smeđkasta pečurka Meso je bjelkasto i sklono žutoj boji, često intenzivnoj, posebno u podnožju, s prilično ugodnim mirisom gorkih badema. Križna reakcija sa Schafferovim reagensom je pozitivna. Stanište Nije jako raširena vrsta, uglavnom raste samostalno ili u malim skupinama, u umjerenim širokolisnim šumama, s prednošću prema Q. ilexu, ali i u parkovima i vrtovima. Klobuk 6-8 cm; polukuglast, zatim konveksan, ponekad udubljen i na kraju spljošten, s evolventnim, valovitim i često fimbrijskim rubom. Kutikula je podijeljena na gusto zbijene, fibrilne ljuske ljubičaste boje na bjelkastoj pozadini, deblje prema sredini i dosežu smeđe-ljubičasti disk. Prilično gusti i okrugle, slobodne, od ružičastosive do tamnocrvenkastosmeđe, s erodiranim, bjelkastim, sterilnim rubom. Mikroskopija Spore smeđe, jajolike, veličine 5-6 × 3-4 µm , monogutularne. Klavatne tetrasporne bazidije 18-28 × 6-8 µm , sa sterigmatima dugim 2-3 µm . Prisutnost jajolikih-kuglastih heilocistidija , veličine 13-30 × 8-18 µm . Stručak je visok 5-6 x 1-1,5 cm; cilindrična, prilično kratka i središnja, često zakrivljena pri bazi, bjelkasta ali žuti od sredine prema bazi, uglavnom nije lukovičasta. Prsten viseći, gornji i jednostavan, bjelkasto žut, tanak i često poderan. Smeđa Jestiva Pokraj crnike Saprotrof
Agaricus campestris, poljska pečurka Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus campestris, poljska pečurka, jestiva Meso bijelo, polako postaje ružičasto na prerezu. Ugodan miris i okus. Stanište: u proljeće i jesen, nekoliko dana nakon kiše kojoj je prethodilo dugo sušno razdoblje, u krugovima ili u skupinama, među travom na čistinama zbijenog i neobrađenog zemljišta, u parkovima, vinogradima, uvijek izvan šuma. Javlja se tri do četiri dana poslije veće kiše. Jestivost: Izvrsna jestiva gljiva. Mlada se može jesti sirova u salatama. U odrasloj dobi moraju se kuhati i jesti kada su listići još uvijek ružičasti. Klobuk 6-12 cm, poluloptast, zatim ravno konveksan i na kraju proširen, podvijeni rub. Preko ruba visi ostatak parcijalnog vela. Kad ostari proširen i ponekad izdignut. Koža klobuka je suha, ravna površina prekrivena sitnim ljuskama. Boja bjelkasta do pepeljasto siva ili smeđkasta. Listići su gusti, slobodni do stručka, blijedoružičasti listići koji vremenom potamne, postaju ružičasti, zatim mesnato ružičasti i na kraju smeđe-crni. Spore 5,5-8,0 × 3,5-5 µm, eliptične, glatke, crnosmeđe u masi. Stručak visok 3-6 cm i debeo 1-2 cm, cilindričan stanjuje se prema osnovi stručka, čvrst je. Bijel s ružičastim odsjajima, posebno prema vrhu stručka. Žuti kada se ozljedi. Prsten je tanak, lomljiv i membranski veo ostavlja tragove kod mladih primjeraka po rubu klobuka. Prsten je bijel prolazan. Crveno-smeđa Jestiva Jesen, kasno ljeto Livade Saprotrof
Agaricus crocodilinus, kračun, sinonim: Agaricus macrosporus Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus macrosporus, kračun, sinonim: Agaricus crocodilinus Velika i masivna gljiva. Klobuk do 30 cm. Meso Bijelo i čvrsto, polako žuti. Ugodan miris anisa kod mladih primjeraka. Zrela gljiva ima neugodan miris. Okus poput gljivica. Stanište Planinske livade, daleko od drveća, često stvara takozvane "vještičje krugove". Jestivost i toksičnost Izvrsno jestivo. Lako se pozna po veličini i staništu, a mikroskopija pokazuje velike spore oko 10 mikrona. Klobuk do 20 cm, kod mladih primjeraka klobuk ima polukuglasti oblik sa prstenom, koji štiti listiće kod odraslih primjeraka klobuk se izravna, glatka površina postaje napuknuta, sa krem uzdignućima i bijelim udubljenjima između. Na dodir polako požuti. Sivi listići kod mladih primjeraka, zatim svijetloružičasti, konačno smeđi kad sazriju. . Stručak pun, cilindričan, batinast, sa zadebljanom i često zakrivljenom bazom, površina prekrivena sitnim ljuskama, čak i kod mladih primjeraka; s vremenom ili rukovanjem polako požuti. Prsten, silazni, širok i tanak, razapet između stručka I ruba klobuka ima izgled nazubljenog kotača. Čokoladno smeđa Jestiv Kasno ljeto, jesen Livade i pašnjaci Saprotrof
Agaricus cupreobrunneus, bakrenosmeđa pečurka Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus cupreobrunneus (Jul. Schäff. & Steer) Pilát 1951. Bakrenosmeđa pečurka Meso: Debelo, bijelo, na prerezu ili na oštećenom mjestu najprije lagano pocrveni pa poslije postane tamnocrveno do tamnosmeđe; miris je manje ili više kiseo, a okus blag. Kemijske reakcije: Kožica klobuka i meso u dodiru s KOH i Schafferovom otopinom ne mijenjaju boju. Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, kao saprofit tla po travnjacima, livadama, parkovima, vrtovima, te pješčanim nanosima i dinama, ne raste u šumama, uglavnom u priobalnim mediteranskim područjima. Etimologija: cupreus (lat.) = bakreno + brunneus (lat.) = smeđe, kestenjastosmeđe. Po bakrenosmeđoj boji. Klobuk: 3-8 cm širok, polukuglast, konveksan, kasnije je otvoren i ulegnut na sredini; bijelo-kremast do crveno-smeđ, prirašteno dlakavo-ljuskav po cijeloj površini, rub je sa čupavim ostacima zastorka. Listići: Zaokruženi uz stručak, slobodni, prilično su široki, nisu gusti; najprije su ružičasti, a kasnije tamnosmeđi. Mikroskopija: Eliptične, s kličnim otvorom, 7-10 x 4-6 µm, cheilocistide su rijetke ili ih nema, 24-30 x 12-17 µm; otrusina je tamnosmeđa do ljubičasto-smeđa. Stručak: 3-8 cm visok, sužava se prema bazi, bez micelijskih niti na bazi, vrh se lako odvaja od podnice klobuka; bjelkast do ružičasto-smećkast ili bakreno-smećkast, ne žuti, najviše postane ružičasto-smeđ; vjenčić je neupadljiv, jednostruk, uzdignut, čupav, bjelkast do malo bakrenocrvenkast, prolazan. Ljubičasto smeđa Jestiva Ljeto, jesen Livade Saprotrof
Agaricus impudicus, ljuskava pečurka, (Rea) Pilát 1952 Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus impudicus, ljuskava pečurka, (Rea) Pilát 1952 Meso: Bijelo do kremasto-bijelo, na prerezu gotovo ne mijenja boju ili samo blago pocrveni na vrhu stručka, oko šupljine stručka postane krem do svijetlonarančasto-oker, a u osnovi stručka posmeđi; miris je neugodan, kiseo ili metalan, a okus je blag. Kemijske reakcije: Kožica klobuka i meso u dodiru s KOH i Schafferovom otopinom ne mijenjaju boju. Stanište: Raste u ljeto i jesen, uz more blizu cedra na vapnenastom tlu. Klobuk: 4-15 cm širok, najprije je konveksan pa se nešto otvori, te skoro spljošti ili ulegne na sredini; smeđ, nešto je tamniji na sredini, u starosti raspucava na velike uraštene smeđe ljuske i vlaknaste nakupine, a između njih se uočava bijela osnova, prema rubu je svjetliji, rub je ponekad raspuknut. Listići: Gusti, slobodni, uski, tanki; najprije svijetloružičasti, zatim sivo-ružičast i na kraju tamnosmeđi, oštrica je iste boje i glatka. Spore: Eliptične, 5-7 x 3.5-4.5 µm, cheilocistide su kruškolike, s jednim segmentom, 11-28 x 8-16 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa. Stručak: 4-15 cm visok i 0.8-2 cm debeo, vitak, tanak, vrlo dug, valjkast, često zakrivljen, cjevasto-šupalj, zadebljan na bazi, mjestimično je s ostacima micelija, snježnobijel, pahuljast; vjenčić je jednostruk, tanak, viseći, opnast, bijel, ponekad s smeđim rubom, s donje je strane smećkast. Ljubičasto smeđa Nejestiv zbog mirisa Ljeto jesen Uz cedar Saprotrof
Agaricus langei, langeova pečurka Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus langei, langeova pečurka, F.H. Möll. 1952 Meso: Debelo, čvrsto, bijelo, na presjeku odmah poprimi crvenkastu do krvavocrvenu boju; miris je ugodan na gljive, a okus je blag. Kemijske reakcije: Kožica klobuka i meso u dodiru s KOH i Schafferovom otopinom ne mijenjaju boju. Stanište: Raste u ljeto i jesen, najčešće skupno, kao saprofit tla u crnogoričnim šumama, osobito ispod borova na vapnenastom tlu, rjeđe se pronađe u bjelogoričnim šumama. Slike su snimljene 11.10.2025., na lokalitetu Prigorec kod Ivanca, u šumi bora i smreke. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Napomena: Moguća je zamjena s malom šumaricom (Agaricus sylvaticus), koja ima sitno ljuskav stručak ispod vjenčića, nešto manje spore i drugačiji oblik cheilocistida. Stanište: Raste u ljeto i jesen, najčešće skupno, kao saprofit tla u crnogoričnim šumama, osobito ispod borova na vapnenastom tlu, rjeđe se pronađe u bjelogoričnim šumama. Klobuk: 6-20 cm širok, prvo je polukuglast pa konveksan, zatim otvoren, oker-smeđ do smeđ, tamniji na sredini, prekriven je hrđastosmeđim ljuskama na svjetlijoj osnovi, trljanjem pocrveni. Listići: Gusti, slobodni, najprije su ružičasti pa zatim tamnocrvenkasto-smeđi, trljanjem postanu crveniji, oštrica je bjelkasta.Spore: Eliptične, 5-9 x 3.5-6 µm, Me = 7 x 4 µm, cheilocistide su gotovo kuglaste, bez segmenata, 10-30 µm široke (cromushrooms: (5.1) 5.8 - 8.3 (9.4) × (3.1) 3.4 - 4.4 (5) µm, Q = (1.3) 1.6 - 2 (2.2), N = 120, Me = 7.1 × 3.9 µm, Qe = 1.8, bazidije, 4-sporne, batinaste, 19-24 × 6.6-7.3 µm, N = 7, cheilocistide su gotovo kuglaste, poput napuhanog balona, 16-35 × 13-19 µm, N = 16); otrusina je crveno-smeđa do ljubičasto-smeđa. Stručak: 7-12 cm visok i 1.5-2.5 cm debeo, valjkast, malo je zadebljan prema osnovi, nije gomoljast, pun je pa cjevasto-šupalj, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bjelkast, gladak, ispod vjenčića je prekriven bjelkastim vlakancima, a kasnije postaje sivkast, na ozlijeđenom mjestu jako pocrveni; vjenčić je s tanak, opnast, viseći, s gornje je strane gladak, a s donje je smeđe ljuskav. Ljubičasto-smeđa Jestiva od lipnja do studenog Crnogorične šume Saprotrof
Agaricus moelleri, šarena pečurka Slika gljive Slike Listićarke tlo, Det.g Agaricaceae Agaricus Agaricus moelleri, šarena pečurka, otrovna Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se slabije otrovnom vrstom. Iako otrovna pečurka (Agaricus xanthodermus), smeđoljuskava pečurka (Agaricus phaeolepidotus) i šarena pečurka uzrokuju bolove u trbuhu i probavne smetnje, pojedini gljivari tvrde da ovu gljivu konzumiraju bez ikakvih zdravstvenih problema. Napomena: Slična je smeđoljuskava pečurka koja također miriše na tintu, ali ona ima smeđe ljuske i nešto slabije požuti, te otrovna pečurka koja je na početku bijela, ali kasnije posivi, raspuca se kada je izložena suncu i nikad nema lagano obojene ljuske na površini klobuka. Obično se zamjenjuje sa A.xanthodermus, ili se smatra varijetetom iste. Klobuk: 4-13 cm širok, poluokruglast pa otvoren i malo ispupčen; pokriven je sivkastim do sivo-smeđim ljuskama, koje su gušće na sredini, osnova je bijela do svijetložuta, rub je svjetliji, kožica se ne guli, trljanjem odmah požuti. Klobuk mlade gljive sliči rombu, kao kod Agaricus xanthodermus. Listići: Jako su gusti, prilično su široki, slobodni; najprije su svijetloružičasti, zatim crvenkasti i na kraju tamnosmeđi, gotovo crni. s fino nazubljenom oštricom listića. Mikroskopija: Eliptične, 4.5-6.5 x 3-4 µm, cheilocistide su kuglaste do kruškolike, 10-55 x 7-20 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa. Stručak: 3-12 cm visok i 1-3 cm debeo, valjkast, zadebljan na bazi, šupalj, gladak, sjajan, bijel, mjestimično je sa žućkastim i smeđim mrljama kao i po površini klobuka, trljanjem odmah požuti, vrh se lako odvaja od podnice klobuka; vjenčić je bijel, viseći, dvostruk, trljanjem odmah požuti, dosta je visoko postavljen. Ljubičasto smeđa Otrovna Ljeto, jesen Crnogorica i bjelogorica Saprotrof