Znanstveni naziv |
Porodica |
Rod |
Vrsta |
Opis |
Klobuk opis |
Listići opis |
Stručak opis |
Boja otrusine |
Slika |
Više slika |
Jestivost |
Sezona rasta |
Stanište |
Simbioza sa |
|
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Russula virenscens krastava krasnica | Russulacea | Russula | Russula virenscens krastava krasnica, golubača | Kobuk je specifično ispucan sivozelene ili bjelkasto zelene boje. Raspucana koža nije česta u krasnica, pa je ovo siguran znak raspoznavanja. Raspucanost po rubu ima još samo cutefracta. Rub klobuka je tanak, sa uzdignućima po listićima. Listići su bijeli, rašljasti, manje masni nego u ljubičastozelene, i nisu lomljivi kao u maslinaste. Meso je bijelo, lomljivo, slatkog okusa. Raste po putevima i u travi listopadnih šuma. U proljeće i ljeto. Česta na kraju proljetne sezone, na početku ljetnih vrućina. Otrusina je bjelkaste boje, visina od 5-10 cm, promjera klobuka od 6 do 12 cm. Najbolja i najpoznatija krasnica. Jestiva. Sigurna za prepoznavanje. | Kobuk je specifično ispucan sivozelene ili bjelkasto zelene boje. Raspucana koža nije česta u krasnica, pa je ovo siguran znak raspoznavanja. Raspucanost po rubu ima još samo cutefracta. Rub klobuka je tanak, sa uzdignućima po listićima. | Listići su bijeli, rašljasti, manje masni nego u ljubičastozelene, i nisu lomljivi kao u maslinaste. | Čvrst | Bjelkaste boje |
|
Jestiva. | Ljeto jesen | Bjelogorične i mješane šume | Hrast, bukva | ||
Russula olivacea maslinasta krasnica | Russulacea | Russula | Russula olivacea maslinasta krasnica | Meso je bijelo, krhko, debelo, bez mirisa, okus na lješnjake Ljeto i jesen, u bukovim i smrekovim šumama Zamjena moguća sa raznim crvenkastim krasnicama osobito sa Romelijevom krasnicom. olivaceae = maslinasta | Klobuk je suh, zelenosmeđe, crvenkasto smeđe boje. Kožica je mrežasto strukturirana sa laganim uzdignućima. Listići su blijedo žuti, pa tamnije žuti. Lomljivi. Stručak je debel,bijel. Djelomično ima crvenkaste tragove. Meso je blagog okusa. Raste ljeti i najesen, u češće u bjelogorici. Polukuglast pa raširen i malo udubljen, 10-20 cm, Koža je zrnata, hrapava, teško se guli, glatka, nije narebran rub | Listići su rijetki, debeli, široki, lomljivi, žuti, a rub listića do klobuka crvenkast | Bijel, s ružičastim daškom, debeo, vlaknast, zrnato ispucana površina | Okeržuta |
|
Jestiva | Ljeto jesen | Po svim šumama. | Hrast | ||
Russula integra, smeđokoža golubača | Russulacea | Russula | Russula integra, smeđokoža golubača | Meso je čvrsto i slatkasto. Stanište su planinska područja jele. Zamjena sa Russula badia, koja ima jako gorko meso. Mogla bi se zamijeniti i sa Russula olivacea. Jestiva gljiva | Klobuk je prvo okrugao, zatim se raširi sa ulegnućem u središtu. Boja je najviše smeđa, promjenjiva. Miješa se sa ljubičastom, grimiznom, žutom i zelenom. Uz rub listići se ocrtavaju na klobuku. | Listići prirasli uz stručak sa jedva vidljivim jarkom. Bjelkasti su pa oker žuti. Otrusina je žute boje. | Bijel uzdužno izbrazdan. | Žuta |
|
Jestiva | Jesen | Uz jelu | Jela | ||
Russula heterophila, smeđastozelena krasnica | Russulacea | Russula | Russula heterophila, smeđastozelena krasnica | Meso je bijelo krhko, nema mirisa, a okus je slatkast. Raste od lipnja do listopada. Jestiva. Bolja nego R.aeruginea. Mlada R. heterophila je smeđe zelenkasta i lako se razlikuje R. Cyanoxantha, starija gljiva pozeleni, pa je slična R. cyanoxantha. Heterophila nikada nema ljubičaste boje po klobuku. Zamjena sa R.aeruginea koja raste u crnogorici i pod brezom. | Klobuk smeđe zelenkaste boje. Može biti zelen kao i kod R.cyanoxantha ali nikada sa primjesama plavog ili ljubičastog. Mlada R.heterophila i R.cyanoxantha gljiva jasno se razlikuju po boji klobuka. Kada je razvijena R.heterophila i lijepe zelene boje moramo paziti na listiće, koji su kod R.heterophile zgužvani pri stručku. Čitava gljiva ima suhu površinu i mat boje. | Račvasti listići. Dijele se pri stručku i pri rubu klobuka. Možda nisu masni kao kao u R. cyanoxantha ali se ne lome. | Stručak je debeo, bijel, sa smeđim mrljama pri dnu. | Bijela |
|
Jestiva | Od lipnja do listopada u listopadnim šumama | Listopadne šume | |||
Russula aeruginea zelena krasnica | Russulacea | Russula | Russula aeruginea zelena krasnica | Prekrasna vrsta tipična za sjeverne crnogorične šume, klobuk je zelenkaste boje s više ili manje upadljivim hrđastim mrljama. Blijedo krem ??listići, imaju tendenciju da se vremenom zaprljaju oker bojom, slatko i samo ljuto meso u listićima u ranim fazama razvoja. Gotovo jednaka vrsta je Russula pseudoaeruginea koja, raste u listopadnim šumama. Meso je ljutkasto kada se proba, pa slatkasto. Prvo je bijelo, pa posivi. Zamjena je moguća sa R. Cyanoxantha. Zbog lošeg okusa gotovo nejestiva gljiva. Trebala bi se dugo kuhati. Kod nekih izaziva probavne smetnje. Nejestiva. | Klobuk 5-10 je u osnovi zelen tamnije zelenim mrljama i središte klobula je tamnije zelemo ili smeđkasto. | Listići i stručak 5-9 cm u bijeli. Listići radijalno mogu biti smeđe zaprljani. Nisu masni, više suhi i lomljivi posebno kod starijih gljiva. Otrusina je krem boje. | Stručaj je jak , pun bijel, prema dnu žutosmeđ. | Krem boje. |
|
Nejestiva, Loša, upitne jestivosti. | Ljeto jesen | Raste ispod crnogorice i breza | Jela, smreka. | ||
Russula mustelina, lasičja krasnica | Russulacea | Russula | Russula mustelina, lasičja krasnica | Većinom raste u crnogorici, na kiselim tlima. Razlikujemo je po smeđim bojama, teška i masivna gljiva, te zaprljanim listićima. Jestiva, iako zbog tvrdoće mesa malo upitna. Miris i okus mesa na orašaste plodove. | Klobuk bojom podsjeća na vrganj. Hrđast, smeđ oker sa svijetlijim i tamnijim područjima. U početnoj fazi razvoja duboko ukopan tlo. Okruglast dok je mlad, dugo zavijen prama stručku, izravna se kad ostari. | Kako stari tako listići postaju smeđkasti. Listići nepravilni, rijetko se račvaju. Listići su često smeđe zaprljani posebno ne središnjem dijelu. Otrusina je bijelokrem boje. | Robustan prekrivem svijetloim oker slojem. | Bijelo krem |
|
Jestiva | Jesen | Pod crnogoricom. | Smreka, jela | ||
Russula maculata pjegava krasnica | Russulacea | Russula | Russula maculata pjegava krasnica | Mala do srednje velika gljiva. Stanište je listopadno drveće npr. hrast crnika. Voli južna vapnenasta područja. Meso ljuto pa je nejestiva. Raste u južnim krajevima, hrast, grab na vapnenastim tlima. Nejestiva gljiva. | Klobuk 4-10 cm. Koža klobuka je malo ljepljiva po vlažnom vremenu. Boja je žučkaso crvena. Ime je dobila po crvenkasto ljubičastim mrljama. | Listići su žuti. Otrusina je žuta. Boja promjenjiva, žutonarančasta, oker, ružičast ili crven. Često sa hrđavim mrljama.Listići su kremasti, žuti. | Stručak je bijel okrugao. Osnovna boja je bijela. Dijelovi stručka su oker zaprljani. Stručak je ružičast pri dnu. | Žutonarančasta |
|
Nejestiva | Termofilne šume | Hrast | |||
Russula ionochlora, sinonim Russula grisea, papigasta krasnica | Russulacea | Russula | Russula ionochlora, papigasta krasnica | Ionochlora znači ide blijedozelenom. Stanište ispod hrastova i bukava. Kraj proljeća, ljeto do kasno u jesen. Središte klobuka je svijetlije od ruba, pa podsjeća na R.romellii koji ima žute listiće a R. ionichlora ima bijele listiće. Jestiva iako nije cijenjena kao slična R. Cyanoxantha koja ima masne listiće. | Vinskožuto zelene, purpurno smeđe. Konveksan sa udubljenim ravnim središtem. Koža se guli do polovine klobuka. Meso ispod kože je blijedoružičasto. | Listići bijeli, mekani, krhki često oštećeni od puževa. Listići su blago ljuti, ostali okus mesa bez ljutine. | Slabašan krhak. | Blijedoružičasto |
|
Jestiva | Kasna jesen | Bjelogorica | Bukvom | ||
Russula turci turco lazzarijeva krasnica | Russulacea | Russula | Russula turci turco lazzarijeva krasnica | Raste ispod smreke. | Klobuk od 4-10 cm. Polukružan, pa ravno spljošten sa središnjim udubljenjem. Koža je sluzava po vlažnom vremenu. Boja je ružičastoljubičasta s tamnijim krugom u sredini. | Listići su krem pa oker boje. Otrusina je žuta. | Stručak 4-10 cm Bijel. Može imati ružičaste mrlje. | Žuta |
|
Nejestiva | Ljeto i jesen | Crnogorične šume smreke | Smrekom | ||
Russula quletii, queletova krasnica | Russulacea | Russula | Russula quletii, queletova krasnica | Od kasnog ljeta do jeseni. Meso ima kiseli okus. Nejestiva. Gastrointestinalno trovanje. Slične su Russula sardonia koja ima žute listiće i raste pod borom. Russula integra ima isto stanište, ali je meso okusa lješnjaka. | Klobuk je 4-10 cm. Boja je ljubičasto vinska, ljubičasto crvena sa maslinastim središtem. Gljiva je srednje veličine zbijena u mladosti mekša kako stari. Koža je vlažna i sjajna za vlažnog vremena kad se osuši mat boje. | Listići su bijeli gusti, zbijeni, vijugavi kod su mladi, poslije razmaknuti tanki i krhki. Postoje lamelule, a rijetko se račvaju. | Stručak je vodenast proširen prema bazi. Boje su iste kao klobuk, ali svijetlije. Baza stručka je bjelkasta. | Svijetložućkasta |
|
Otrovna | Kasno ljeto, jesen | Pokraj smreke | Smrekom |
Znanstveni naziv |
Porodica |
Rod |
Vrsta |
Opis |
Klobuk opis |
Listići opis |
Stručak opis |
Boja otrusine |
Slika |
Više slika |
Jestivost |
Sezona rasta |
Stanište |
Simbioza sa |
|
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Russula cyanoxanta, ljubičastozelena krasnica | Russulacea | Russula | Russula cyanoxanta, ljubičastozelena krasnica | Meso je bijelo, ispod kože klobuka ružičasto, okus lješnjaka. Beru se samo mladi razvijeni primjerci. Pojava mušica ili crvljivost stručka znak je da je gljiva prestara za upotrebu. Raste u svim šumama od lipnja do studenog. Česta i rado viđena vrsta. Jestivost uz R.virenscens najbolja krasnica. Zamjena je moguća sa Russula heterophila smeđastozelena krasnica, koja nikad nema ljubičasto plave tonove po klobuku. | Klobuk do 15 cm. Polukuglast pa raširen. Boje su zeleno, ljubičasto, plavo. Koža je sjajna, debela, guli se do polovine klobuka. Može biti pri rubu blago raspucana. Klobuk je čvrst i mesnat. | Listići su bijeli, masni, gusti. Cjeloviti i pravilni samo rijetko račvasti. Otrusina je bijele boje. Kada se prstom prođe preko listića isti se ne lome, masni su. To je odlika ove vrste. | Stručak je pun okrugao. Stariji postaje komorasto šupalj. | Bijela |
|
Jestiva | Od lipnja do studenog. | Po svim šumama u bjelogorici i crnogorici. | Bukvom | ||
Russula atropurpurea, tamnopurpurna krasnica, sinonim Russula Krombholzii | Russulacea | Russula | Russula atropurpurea, tamnopurpurna krasnica | Meso ima miris jabuke, ljutog okusa. Raste krajem ljeta i u jesen, po svim šumama. Nejestiva, blago otrovna. Ljut okus se baš i ne osjeti, tako da treba paziti na crvenu boju klobuka sa crnim središtem i sivim stručkom. | Klobuk od 4 do 7 cm. Rub je grimiznocrvene boje, a središte tamno crveno, gotovo pocrni. Run klobuka je gladak. | Listići su bijeli. Dosta krhki kad ostare. Otrusina je bijele boje. | Stručak 5-12 cm je bijele boje koja posivi. Izbrazdan. Siv i mekan kad ostari. | Bijela |
|
Nejestiva, blago otrovna. | Kraj ljeta i jesen | Po svim šumama | Bukvom | ||
Russula lepida, tvrda krasnica | Russulacea | Russula | Russula lepida, tvrda krasnica | Meso je bjelkasto, čvrsto, tvrdo, miris voćni okus blag. Raste ljeti i najesen, listopadne i borove šuma, podnosi ljetne vrućine. Zamjena sa otrovnom R. torulosa, koja ima rjeđe listiće i kraći zadebljan stručak ili sa R. sardonix = kojoj je okus gorak, papren. | Okruglast pa raširen do 10 cm, rub gladak, po vlažnom mazav. Boja klobuka crvena, može imati bijelo žuta područja. Koža je glatka, rub gladak. | Listići su gusti, tanki, bijeli pa žuti, poneki rascijepljeni. Otrusina je bijela do kremasta. | Stručak je valjkast, pun, tvrd, gladak, svjetliji od klobuka, sužen u bazi. Može imati isti ton crvene boje po stručku, posebno ako je izložen suncu. | Bijela, krem |
|