TABLICA GLJIVA

Antun Kiš, dipl.ing.matematike

Događanja

Prikazivanje 1 do 10 od ukupno 580 zapisa

Znanstveni naziv

Slika

Više slika

Klasa

Odaberi...

Porodica

Rod

Vrsta

Opis

Klobuk opis

Listići opis

Stručak opis

Boja otrusine

Jestivost

Sezona rasta

Stanište

Simbioza sa
Znanstveni naziv, sinonimi, hrvatski naziv Nema slike - Autor Uputa za traženje. Upišite hrvatski naziv gljive ili znanstveni naziv, porodicu, rod ili odaberite klasu gljive. Ako na stranici uočite netočne podatke prijavite na email antunkis61@gmail.com Organizacija stranice: Ako u znanstveni naziv upišemo npr. Boletus rezultat će biti tridesetak gljiva sa riječi Boletus u znanstvenom nazivu. od tridesetak gljiva pojavi se prvih 10 Boletus-a, a na dnu stranice pokaže se koliko ukupno stranica ima. Imamo i informaciju koliko je ukupno gljiva npr. 25. Prvo se pokaže prvih 10 gljiva. Ako na dnu stranice klikneno na 2. stranicu dobiti ćemo gljive od 11 do 20.
Ascocoryne cylichnium Slika gljive Slike Gelatinodiscaceae Ascocoryne Ascocoryne cylichnium Slična vrsta Ascocoryne sarcoides (Jacq.: Fr.) JW Groves & DE Wilson je makroskopski slična, a razlikuje se po svojim monoseptatnim sporama koje ne prelaze 18 µm, te po rašljastim i septatnim parafizima. Proizvodi plodove posebno na deblima četinjača, ali se može naći i na trulom drvetu širokog lišća. Apotecij elastične, želatinozne konzistencije, himenij varira od ružičaste do ljubičaste boje ovisno o stadiju zrelosti, u početku je okruglast, ubrzo kupolast, u zrelosti eliptičan, unutarnja površina je manje obojena, fino baršunasta. Raste u malim skupinama s gusto zbijenim primjercima na deblima i granama širokolisnog drveća u vlažnim okruženjima, od jeseni do prvih zimskih hladnoća. Mikroskopija: Spore 18-26 × 4-6 µm, usko eliptične, glatke, višestruko septirane u zrelosti, često tvore sekundarne spore. Nejestiva Jesen Bjelogorične grane
Discina gigas, golemi hrčak, sinonim Gyromitra gigas Slika gljive Slike Discinaceae Discina Discina gigas, golemi hrčak, otrovan Plodno tijelo s mitrom i stručkom, nejasno sferičnog oblika, često znatne veličine, doseže 12-16 cm u promjeru. Mitra, u kojoj se u vanjskom dijelu nalazi himenofor, sastoji se od krupnih i rijetkih vijuga, mekanih, neoštrih, glatke vanjske površine, oker-smeđe boje, s maslinastim nijansama, dok je iznutra pruinozna, od bjelkaste do krem-oker boje. Stabljika, 2-6(8) × 3-7(10) cm, općenito je zdepastog izgleda, često šira nego visoka, ima stisnutu strukturu, s različitim rebrima i utorima koji često ograničavaju njezine vijuge. Stručak, uglavnom široko ukopan, ima hrapavu, pruinusnu, bjelkasto-oker vanjsku površinu, dok je iznutra, u šupljinama, bijele boje. Otrovan
Gyromitra esculenta, rani hrčak Slika gljive Slike Discinaceae Gyromitra Gyromitra esculenta, rani hrčak, otrovan Sirova gljiva je vrlo otrovna, sušenjem i kuhanjem ispari gyromitrin, ali ne sasvim, tako da je gljiva otrovna. Raste u crnogorici, našao sam ga i uz stanište češke smrčkovice. Raste u proljeće. Trovanja su se događala u sjevernim zemljama Finska,… U prošlosti je bio jestiva gljiva, što mu ime i dalje govori. Otrov ima kumulativan učinak. Raste u proljeće, od ožujka do svibnja, u hladnijim predjelima crnogoričnih šuma (bor, jela, smreka), u jarcima uz putove, po vrtovima i parkovima, ali i na livadadama s grmljem, u blizini korijenja drveća ili drvnih ostataka, na goloj zemlji ili ponekad u travi, voli pjeskovito tlo. Mitra ovog hrčka može biti do 20 cm široka, a visina sa stručkom doseže 12 cm. Stručak je visok do 6 cm i 3 cm debeo. Unutrašnjost je šuplja, nepravilno proraštena. Mitra vijugavom građom podsjeća na izgled mozga. Boje su od svijetlo smeđe do tamno smeđe-crnkaste. Stručak je bijele, blijedosive boje. Nije pravilno formiran.Naboran je i smežuran, sa zadebljalom osnovom. Meso je voštano, lomljivo blagog okusa, bez mirisa. Eliptične, glatke, 13-26 x 7-14 µm; otrusina je bjelkasta. Bjelkasta Otrovan, zaštićen Proljeće Crnogorične šume Saprotrof
Helvella acetabulum, proljetna rebrašica, sinonim: Paxina acetabulum Slika gljive Slike Helvellaceae Helvella Helvella acetabulum, proljetna rebrašica, uvjetno jestiva, sinonim: Paxina acetabulum Meso je bijelo, sivkasto ili svijetlosmeđe, žilavo, voštano, krhko, miris nije izražen, a okus je blag. Raste u svim tipovima šuma, po vrtovima, parkovima, uz puteve, često uz panjeve ili na obalama rijeka ispod topola. Napomena:  Karakteristična je po izraženim rebrima koji se granaju po vanjskoj strani pehara. Plodno tijelo (apotecij) je do 12 cm široko, najprije je okruglasto, kasnije se izduži, u obliku je pehara, produžava se u stručak, unutarnja je himenijalna strana pehara žutosmeđa, sivkastosmeđa do tamnosmeđa, vanjska je sterilna strana nešto svjetlija, malo baršunasta i s jakim rebrima (žilama) koji se granaju skoro do ruba pehara, rub je valovit i izvrnut prema unutra. Spore su široko eliptične, glatke, prozirne, s velikom uljnom kapljom, 16-20 x 11-14 µm, otrusina je bijela do bjelkasta. Stručak je bijel ili svijetlosmeđ, cijelom je dužinom nepravilno rebrast s dubokim žlijebovima, predstavlja samo produžetak apotecija. Bijela Uvjetno jestiva Proljeće Posvuda Saprotrof
Helvella crispa, jesenski hrčak Slika gljive Slike Helvellaceae Helvella Helvella crispa, jesenski hrčak, otrovan Meso je bjelkasto, lomljivo, miris nije izražen, a okus je blag. Raste u jesen, a ne u proljeće, u svim tipovima šuma, po rubovima šuma i parkovima. Napomena: Karakterističan je po svijetloj boji klobuka i stručka koji je izrazito brazdast. Naziv je dobila po obliku kape (klobuka) od latinske riječi „crispus” = naborano, kovrčasto, namreškano. Plodno tijelo je 5-15 cm visoko, kapa je sastavljena od više tankih zakrivljeno uvrnutih režnjeva, prvo privijenih uz stručak, a zatim izvrnutih prema gore, pričvrščena je na vrhu stručka. Spore su eliptične, prozirne, s velikom uljnom kapljom na sredini i malom na jednom kraju, 16-20 x 10-12 µm, otrusina je bijela. Stručak je nepravilno izbrazdan, u unutrašnjosti je šupalj sa komorastim pregradama. Bijela Otrovan Jesen Šume Saprotrof
Disciotis venosa, žilasta tavica Slika gljive Slike Morchellaceae Disciotis Disciotis venosa, žilasta tavica, uvjetno jestiva Meso je u vanjskom sloju smećkasto, a u unutarnjem je bjelkasto, poput dječjih čokoladnih jaja, čvrsto, vrlo je lomljivo, voštano, upadljivo miriše na klor. Raste u bjelogoričnim i aluvijalnim šumama, uz rubove šuma, šumske puteve, rijeke, te po močvarama i parkovima. Napomena: Ne pazeći na stanište, te boju unutarnjeg i vanjskog dijela apotecija može se zamijeniti s bisernom pločaricom (Discina ancilis). Naziv je dobila po izgledu od latinske riječi „venosus” = žilasto. Plodno tijelo (apotecij) je do 18 cm je široko, rašireno i konkavno, obično je u obliku čaše ili zdjelice, ali je nekad i gotovo ravno, unutarnja je površina žućkastosmeđa do svijetlosmeđa, kasnije tamnosmeđa s razgranatim žilicama ili naborima, vanjska je strana svjetlija, bijela ili krem i sitno zrnasta, skoro uvijek je rebrasta i naborana poput unutarnje strane, na dnu je stručkoliko. Spore su eliptične, glatke, 18-25 x 11-15 µm, otrusina je bijela. Stručak je veoma je kratak i jedva uočljiv, ukopan je u zemlji, bjelkast, žućkast ili smećkast. Bijela Uvjetno jestiva Proljeće Hladnije šume crnogorice Saprotrof
Mitrophora semilibera, hibridni smrčak, sinonim: Morchella semilibera Slika gljive Slike Morchellaceae Morchella Morchella semilibera, hibridni smrčak, jestiv Sinonim: Mitrophora semilibera Meso je voštano, lomljivo, miris nije izražen, a okus je blag. Raste u miješanim, bjelogoričnim i aluvijalnim šumama, po dvorištima, često u blizini rijeka i potoka u neposrednoj blizini topola ili u malču od kore. Napomena: Slična je češka smrčkovica (Verpa bohemica), kod koje je klobuk srašten sa stručkom samo na vrhu i obično zaobljen na vrhu. Plodno tijelo je 5-15 cm visoko, a samo mitra 2-4 cm, mitra je tamnosmeđa, zvonastog oblika, ponekad je sa zaobljenim vrhom, šuplja, rebra su uspravno orijentirana, tamnosmeđa do crnkasta, poprečna rebra su slabije izražena, rub mitre je slobodan uz stručaka, do polovine visine mitre. Spore su eliptične, prilično velike, 20-27 x 10-18 µm, otrusina je bijela. Stručak je do 12 cm visok, valjkast, prema dnu je nešto širi, šupalj, bjelkast, žućkast ili oker, uzdužno je brazdast, površina je malo gruba i zrnasta. Bijela Jestiv Proljeće Vlažne šume Saprotrof
Morchella deliciosa, slasni smrčak Slika gljive Slike Morchellaceae Morchella Morchella deliciosa, slasni smrčak, jestiv Meso je lomljivo, bjelkasto, a miris je intenzivan i ugodan. Raste po višim planinskim predjelima ispod jela u mahovini i na livadama. Napomena: Sličan je pravi smrčak (Morchella esculenta), koji obično ima kuglastu, a ne koničnu mitru i ne pocrni u starosti. Naziv je dobila po odličnoj kvaliteti od latinske riječi „deliciosus” = delikatesan. Plodno tijelo sastoji se od šuplje mitre (glava) i šupljeg stručka, mitra je 4-6 cm visoka i 2-3 cm široka, razvijena mitra je šiljato konusna, bjelkasta do okersiva, rebra su pravilna i paralelna, a alveole su duguljaste. Spore su eliptične, glatke, 20-22 x 13-16 µm, otrusina je bijela. Stručak je do 4 cm visok, uvijek je kraći od mitre, bijel i vrlo sitno zrnat. Bijela Jestiv Proljeće Uz rijeke Saprotrof
Morchella elata, visoki smrčak Slika gljive Slike Morchellaceae Morchella Morchella elata, visoki smrčak Uzgaja se na malču od borove kore. Jestiva nakon kuhanja. Gastronomski najslabiji po okusu Morchella elata je saprofitski askomicet i raste na drvenastim ostacima, osobito smreke. Tipično poput opruge, ima tanak oblik i prilično duge i duboke alveole. Miris slankast kad je zreo. DNK analiza pokazala je tri genetske skupine koje se sastoje od crnih smrčaka ( Morchella elata i drugi), žutih smrčaka ( Morchella esculenta i drugih) i bijelih smrčaka ( Morchella rufobrunnea i Morchella anatolica ).  Visina ovog stručka je do 15 cm, a osnovna odlika je da nema proširenja na mjestu gdje završava stručak i počinje mitra. Jenostavno na stručak se nastavlja mitra. Mitra je obično duža od stručka. Osnovna boja alveola je smeđa boja meda, a rebra su tamno smeđa gotovo crna. Kada ostari sve pocrni. Stručak je bjelkasto maljav. Jestiv